Parameter
- 397 Seiten
- 14 Lesestunden
Mehr zum Buch
(...) ako bismo pokušali izlučiti nešto što bismo mogli označiti kao opću Kunderinu idejnu orijentaciju, onda bi to vjerojatno bilo: otpor svakom obliku autoritarne vlasti, svakoj ideologiji koja teži totalitarnosti i zazor od osoba obuzetih mesijanskim kompleksom vođenja i usrećivanja drugih. "Nepodnošljiva lakoća postojanja" zapravo je ljubavna priča situirana u kontekst “praškog proljeća” 1968. i sovjetske okupacije koja je potom uslijedila. Ovo jest roman o ljubavi, ali ne i ljubavni roman. Kundera ne dijeli strasti svojih junaka i ne očekuje od čitatelja da se slijepo identificiraju s tim junacima: on njihova stanja ispituje, precizno bilježi, skeptično komentira. Stoga ta knjiga o strastima jest, paradoksalno, racionalni konstrukt. Otud i fragmentarna forma, diskontuitet u naraciji: Kundera svjesno razbija narativnu iluziju, obnažuje vlastiti književni postupak, izravno se obraća čitatelju, nudi mu kulturološke i filozofske eksplikacije kojima temu svojega romana situira u širi kontekst tradicije europske umjetnosti i filozofske misli. Velimir Visković, Danas
Buchkauf
Nepodnošljiva lakoća postojanja, Milan Kundera
- Sprache
- Erscheinungsdatum
- 2000
- Einband
- (Hardcover)
Keiner hat bisher bewertet.
- Titel
- Nepodnošljiva lakoća postojanja
- Autor*innen
- Milan Kundera
- Verlag
- Meandar
- Erscheinungsdatum
- 2000
- Einband
- Hardcover
- Seitenzahl
- 397
- ISBN10
- 953206012X
- ISBN13
- 9789532060126
- Reihe
- Schlagwörter
- Tschechische Literatur, Philosophisches Thema, Liebe, Gegenwartsliteratur, 20. Jahrhundert, Novellen, Magischer Realismus, Existenzialismus, 80er Jahre des 20. Jahrhunderts
- Beschreibung
- (...) ako bismo pokušali izlučiti nešto što bismo mogli označiti kao opću Kunderinu idejnu orijentaciju, onda bi to vjerojatno bilo: otpor svakom obliku autoritarne vlasti, svakoj ideologiji koja teži totalitarnosti i zazor od osoba obuzetih mesijanskim kompleksom vođenja i usrećivanja drugih. "Nepodnošljiva lakoća postojanja" zapravo je ljubavna priča situirana u kontekst “praškog proljeća” 1968. i sovjetske okupacije koja je potom uslijedila. Ovo jest roman o ljubavi, ali ne i ljubavni roman. Kundera ne dijeli strasti svojih junaka i ne očekuje od čitatelja da se slijepo identificiraju s tim junacima: on njihova stanja ispituje, precizno bilježi, skeptično komentira. Stoga ta knjiga o strastima jest, paradoksalno, racionalni konstrukt. Otud i fragmentarna forma, diskontuitet u naraciji: Kundera svjesno razbija narativnu iluziju, obnažuje vlastiti književni postupak, izravno se obraća čitatelju, nudi mu kulturološke i filozofske eksplikacije kojima temu svojega romana situira u širi kontekst tradicije europske umjetnosti i filozofske misli. Velimir Visković, Danas