
Krvava odaja
Autor*innen
Parameter
- 268 Seiten
- 10 Lesestunden
Mehr zum Buch
Nije pretjerano reći da je Angela Carter svojim fantastičnim pričama i romanima otvorila prepoznatljiv rukavac u kaotičnoj postmoderni u koji su se slile glavne umjetničke i mislilačke bujice dvadesetog stoljeća. Nadrealizam, psihoanaliza, magijski realizam, feminizam − sve te struje vrtlože se u njezinim radovima uz elemente gotičkog horora, satire, apsurda, fantazmagorije. […] Angela Carter vraća bajke odraslima prepoznajući njihovu vitalnu drskost i duboka pitanja zbog kojih su te fantazmagorične i apsurdne priče opstale stoljećima, obasjavajući pritom i mnoge suvremene teme, kao što je propitivanje uloge koju same žene igraju u vlastitu podčinjavanju. Žena za nju nije, naime, idealizirana figura, nego slojevito biće u kojem se vrtlože snažni, katkad proturječni nagoni. Kao što piše u "Gospodarici kuće ljubavi", u kojoj se tema vampirice isprepliće s Uspavanom ljepoticom: “Ona je duhovima opsjednuta kuća. Ne pripada sama sebi.” (Iz predgovora Petre Mrduljaš)
Buchkauf
Krvava odaja, Angela Carter, Senka Galenić
- Sprache
- Erscheinungsdatum
- 2015
- Einband
- (Paperback)
Keiner hat bisher bewertet.
- Titel
- Krvava odaja
- Autor*innen
- Angela Carter, Senka Galenić
- Verlag
- Naklada Jesenski i Turk
- Erscheinungsdatum
- 2015
- Einband
- Paperback
- Seitenzahl
- 268
- ISBN10
- 9532227334
- ISBN13
- 9789532227338
- Reihe
- Schlagwörter
- Sammelwerke, Anthologien, Frauen, Gegenwartsliteratur, Kurzgeschichten, 20. Jahrhundert, Übernatürliche Phänomene, Britische Literatur, Mythologie, Feminismus, Gewalt, Düster, Magischer Realismus, Folklore, Volkskultur, Gotik, Gender, Dunkle Fantasy, Halloween, Werwölfe, Schrecken, Grusel, 70er Jahre des 20. Jahrhunderts, Literarische Adaptionen
- Beschreibung
- Nije pretjerano reći da je Angela Carter svojim fantastičnim pričama i romanima otvorila prepoznatljiv rukavac u kaotičnoj postmoderni u koji su se slile glavne umjetničke i mislilačke bujice dvadesetog stoljeća. Nadrealizam, psihoanaliza, magijski realizam, feminizam − sve te struje vrtlože se u njezinim radovima uz elemente gotičkog horora, satire, apsurda, fantazmagorije. […] Angela Carter vraća bajke odraslima prepoznajući njihovu vitalnu drskost i duboka pitanja zbog kojih su te fantazmagorične i apsurdne priče opstale stoljećima, obasjavajući pritom i mnoge suvremene teme, kao što je propitivanje uloge koju same žene igraju u vlastitu podčinjavanju. Žena za nju nije, naime, idealizirana figura, nego slojevito biće u kojem se vrtlože snažni, katkad proturječni nagoni. Kao što piše u "Gospodarici kuće ljubavi", u kojoj se tema vampirice isprepliće s Uspavanom ljepoticom: “Ona je duhovima opsjednuta kuća. Ne pripada sama sebi.” (Iz predgovora Petre Mrduljaš)